Znamo da ova dva napada mogu da izazovu jako teške posljedice po zdravlje, pa čak i smrt.

Povišene vrijednosti kolesterola ili triglicerida u krvi, kao i snižena razina HDL-a (dobrog kolesterola) vodeći su uzročnik smrtnosti u svijetu. Poremećaj metabolizma masti (hiperlipidemija) ranije se povezivao sa starošću, no danas se često javlja i u mlađem životnom dobu, prije svega kao posljedica nezdravog načina života.

Hiperlipidemija može biti primarna i sekundarna. Primarna hiperlipidemija genetski je poremećaj i manifestira se povećanim stvaranjem ili smanjenim razlaganjem triglicerida i LDL (lošeg) kolesterola kao i nepravilnim razlaganjem HDL-a (korisnog kolesterola).

Sekundarna hiperlipidemija posljedica je pojedinih bolesti poput dijabetesa, bubrežnih oboljenja, smanjenja funkcija štitne žlijezde, ciroze jetara i još nekih drugih. Isto tako i neki lijekovi kao što su beta-blokatori, kortikosteroidi, kontracepcijske pilule i neki diuretici te smanjena fizička aktivnost dovode do povećanog rizika od nastanka hiperlipidemije.

Posljedice hiperlipidemije po naše zdravlje – Povišena vrijednost masnoća u krvi dugo ne izaziva simptome, zbog čega se smatra podmuklom bolešću, a otkriva se rutinskom analizom ili kada uzme maha i izazove ozbiljnije posljedice. Upravo iz tog razloga savjetuje se redovna kontrola  krvi, dva puta godišnje, da bi se preduhitrila pojava teških oboljenja. Jako je važno redovno obaviti kontrole, jer se mnoge bolesti lakše liječe ako ih se na vrijeme otkrije.

Ateroskleroza, odnosno zakrečenje krvnih žila, jedna je od najčešćih i najtežih posljedica hiperlipidemije i glavni je uzročnik angine pektoris, infarkta srca, moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Osim toga, visoke vrijednosti triglicerida mogu dovesti do akutnog pankreatitisa, ozbiljnog i po život opasnog stanja. Povećanje LDL kolesterola dovodi do stvaranja ksantoma, nakupina masti pod kožom, na tetivama lakta, koljena i ručnog zgloba, dok se visoke vrijednosti triglicerida manifestiraju ksantomima na trupu, leđima, koljenima, šakama i stopalima, koji nerijetko pucaju.

Poremećaj metabolizma masti dijagnosticira se veoma jednostavno – laboratorijskom analizom, kojom se utvrđuje razina masnoća u krvi. Rutinska kontrola lipidnog statusa podrazumijeva mjerenje vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida. Ukupni kolesterol smatra se povišenim ukoliko je veći od 6,28 mmol/l, trigliceridi ne bi smjeli da premaše 2,28 mmol/l, dok LDL ne treba da bude veći od 4,11 mmol/l. Dobar kolesterol (HDL) mora da bude viši od 1,03 mmol/l jer se u suprotnom povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Prevencija bolesti, liječenje i pravilna ishrana – Prevencija je od ključnog značaja u slučaju povišene razine masnoća u krvi. Fizička aktivnost, umjerena ishrana sa što manje zasićenih masti i kolesterola, izbjegavanje stresa, alkohola i cigareta te održavanje optimalne tjelesne težine glavni su preduvjeti za zdravlje srca i krvnih sudova. Ukoliko je bolest već dijagnosticirana, savjetuje se korjenita promjena životnih navika, a liječnik će možda propisati i lijekove iz grupe lipostatina koji sprječavaju nakupljanje masti u krvi, dok se u slučaju hipertenzije uvode lijekovi za snižavanje tlaka. Ako je hiperlipidemiju uzrokovala neka druga bolest, potrebno je fokusirati se na liječenje te bolesti, uzročnika.

Moderan način života umnogome je promijenio naš način ishrane. Imamo situaciju da objedujemo u hodu, užurbano, s nogu, a jelovnik obiluje konzerviranim i masnim namirnicama, industrijskom i brzom hranom, proizvodima od bijelog brašna i rafiniranog šećera, sa umjetnim dodacima. Kada se na to dodaju pušenje i česta upotreba alkoholnih i gaziranih pića, sasvim je jasno zbog čega je došlo do značajnog porasta mnogih oboljenja, pa i hiperlipidemije.

Da bi se prevenirao ili liječio ovaj poremećaj, iz ishrane bi trebalo izbaciti nezdrave namirnice, uključujući maslac, margarin, masne sireve, mesne prerađevine, prženo i pohano meso, i druge namirnice životinjskog podrijetla i ograničiti upotrebu jaja i soli. Jelovnik mora da se bazira na mahunarkama, ribi, voću, svježem i barenom povrću, integralnim žitaricama, proizvodima od integralnog brašna, koštunjavim plodovima, sjemenkama lana, sezama i bundeve te hladno cijeđenom maslinovom ulju.

Sir povremeno treba zamijeniti tofuom, fermentiranim proizvodom od soje koji je pogodan za pripremu namaza, sosova i krema. Dokazano je da sirovi crni luk povećava razinu dobrog kolesterola, dok kuhanjem gubi to svojstvo.

Biljni recepti koji mogu pomoći protiv triglicerida

Čaj od artičoke kao prirodni lijek – Jednom litrom hladne vode preliti 20 g sušenih listova artičoke i kuhati 10 minuta. Procijediti i piti 3 šalice dnevno.

Terapija crvenim lukom – Zasjeći na nekoliko mjesta glavicu crvenog luka ili je presjeći na pola, pa potopiti u 1,5 dl vode i ostaviti da prenoći. Ujutro luk izvaditi i baciti, a vodu u kojoj je stajao popiti na prazan stomak. Postupak ponavljati svakodnevno tijekom 40 dana.

Melem od sjemenki – Pomiješati po 100 g zobenih pahuljica, mljevenih sirovih sjemenki sezama, lana, bundeve i suncokreta, 50 g kokosa i malo cimeta. Staviti u staklenku sa poklopcem i čuvati u frižideru. Uzimati svakog dana, najbolje ujutro, po 2 žlice pomiješane sa sokom ili jogurtom.